BiH raspolaže najsavremenijom opremom za vođenje podataka o zemljotresima, ali nedovoljan broj šatora, pokretnih kuhinja, dušeka i druge opreme, samo su neki od problema s kojima bi se BiH u slučaju zemljotresa morala susresti i bez pomoći sa starne ne bi uspjela da se izbori, pišu "Nezavisne novine".

Direktor Republičke uprave Civilne zaštite RS Dragan Štark rekao je da BiH sa postojećim kapacitetima i opremom "uopšte neće moći odgovoriti izazovima većih zemljotresa bez pomoći sa strane".

Koordinator za pripreme i odgovore na katastrofe Crvenog krsta BiH Davorin Pezer naveo je da najviše opreme ima vojska, dok Crveni krst, iako je zadužen za zbrinjavanje stanovništva, ima male kapacitete.

U hidrometereološkim zavodima u BiH navode da seizmičke stanice u posljedne dvije godine bilježe više potresa koje građani ne mogu da osjete.

Seizmolog Federalnog hidrometereološkog zavoda Ivan Brlek istakao je da je povećana seizmička aktivnost na Balkanu, posebno na području južne Hercegovine, navodeći da BiH godišnje registruje od 1.200 do 1.300 zemljotresa manjeg intenziteta.

Česti potresi, gotovo od četiri dnevno, dobri su za oslobađanje seizmičke energije, što smanjuje mogućnost velikih zemljotresa i skupljanja te energije koja mora da se oslobodi.