Iako je to možda uvriježeno mišljenje, džeparoši u glavnom gradu BiH nisu prisutni samo u javnom prevozu, već je njihov opseg djelovanja proširen na skoro svaku moguću lokaciju gdje se ljudi masovno okupljaju. No, zbog velikih gužvi u vozilima GRAS-a, ipak je vjerovatno da će vam neko ruku zavući u džep ili torbu najprije dok se gurate u tramvaju ili trolejbusu. Pitali smo nadležne službe šta uraditi kada vam se ovo desi.

Sarajevska policija uhapsila je u četvrtak, 5.marta 2010. oko 19 sati, 46-godišnjeg Tahira Radmanovića zbog sumnje da je u tramvaju na relaciji Baščaršija - Katedrala počinio krivično djelo krađa na štetu R.S. iz Sarajeva. Uhapšeni je rođen u Prištini i nema prijavljen boravak u BiH. Ovo je samo jedan od tipičnih primjera džeparenja kojem su na dnevnoj osnovi izloženi kako Sarajlije, tako i posjetioci glavnog grada BiH.

“Kada bude uhapšena osoba koja nije državljanin BiH i nema prijavljen boravak u BiH, mi o tome osim nadležnog tužilaštva obavijestimo i Službu za strance, kao što je bilo i u ovom slučaju. Inače, na području Kantona Sarajevo nije uočen povećan broj prijavljenih krađa u vozilima javnog prevoza”, kazao je u izjavi za Sarajevo-x.com Irfan Nefić, šef Odsjeka za odnose sa javnošću MUP-a Kantona Sarajevo, dodajući da kada su u pitanju krađe u vozilima javnog prevoza postoje dva problema.

Prvi je to što se krađe u tramvajima teško dokazuju jer ako se ukradeni novčanik, mobitel ili drugi predmet ne pronađe kod osobe koja ih je ukrala ili, pak, ne postoje svjedoci koji su vidjeli osobu da čini krivično djelo, teško je dokazati da je krivično djelo i počinjeno.

Drugi problem je što građani iz straha često i ne prijave da im je nešto ukradeno, a što olakšava "posao" kriminalcima koji otimaju stvari po tramvajima, trolejbusima i autobusima.

GRAS nema dovoljno novca da sam riješi problem

Iz Službe za odnose sa javnošću GRAS-a kazali su nam da su krađe i džeparenja prisutni kako na drugim mjestima, tako i u vozilima javnog gradskog prevoza. Obično se to dešava u vrijeme kada su gužve u vozilima i kada je puno teže i putnicima i voznom osoblju da spriječe takve pojave.

U okviru Službe unutrašnje zaštite KJKP GRAS formiran je poseban odjel za zaštitu imovine i putnika u vozilima i na terminalima javnog gradskog prevoza, a zaštitari obavljaju posao u skladu sa Zakonom o agencijama o zaštiti ljudi i imovine.

Metod rada zaštitara diktira situacija na terenu, tako da rade u grupama i pojedinačno i u saradnji sa pripadnicima MUP-a KS.

Iz GRAS-ove Službe za odnose da javnošću navode da su u proteklom periodu zaštitari intervenisali kako u slučajevima međusobnog konflikta putnika, pokušaja narušavanja pravila ponašanja u vozilima javnog gradskog prevoza, slučajevima nesavjesnog ponašanja prema službenim licima i vozilima GRAS-a, tako i u slučajevima džeparenja putnika.

“Zaštitari mogu intervenisati ukoliko se u trenutku takvih djela nalaze u vozilima ili po pozivu od strane službenih lica GRAS-a ili putnika”, kazali su nam u GRAS-u, gdje naglašavaju da sa trenutnim brojem zaštitara nisu u mogućnosti u potpunosti odgovoriti zahtjevima na terenu.

Taj broj zaštitara, navode iz GRAS-a, diktirale su finansijske i tehničke mogućnosti GRAS-a. GRAS je iz vlastitih sredstava finansirao obuku odnosno certificiranje ljudi za obavljanje poslova zaštitara, nabavku opreme i tehničkih pomagala za potrebe odjela zaštitara.

“Da bi se u potpunosti odgovorilo na zahtjeve na terenu potrebna su dodatna finansijska sredstva koja GRAS ne može obezbjediti iz vlastitih fondova, bez podrške društvene zajednice. U planu je i uvođenje video nadzora u vozilima javnog gradskog prevoza i taj projekat bi trebao biti realiziran u saradnji sa Vladom Kantona čime bi se ovakvi slučajevi u značajnoj mjeri smanjili”, kažu u GRAS-u.

Imaju li zaštitari rezultata?

Međutim, na naša pitanja koliko puta su zaštitari do sada intervenisali kada je u pitanju džeparenje, koliko lopova su uhvatili, te da li je nakon angažovanja zaštitara smanjen broj krađa u tramvajima, iz GRAS-a nam nisu odgovorili.

Kada je u pitanju zadnji slučaj džeparenja odnosno hapšenje Radmanovića, nakon što ga sasluša, postupajući tužilac će, kako saznajemo iz sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, za njega, s obzirom da je strani državljanin, predložiti pritvor.

Nakon što Tužilaštvo okonča istragu protiv osumnjičenog može biti obustavljena istraga ili, pak, podignuta optužnica. Ako se optužnica potvrdi, osumnjičenom će se suditi, a ako bude oglašen krivim, uputit će se na izdržavanje kazne. Nakon izdržavanja kazne Radmanović će biti predat Službi za strance.

U Službi za strance su nam kazali da kada stranci koji nemaju prijavljen boravak u BiH počine krivično djelo, Služba, nakon što nadležno tužilaštvo i sud završe svoj dio posla i dostave im izvještaj, poduzima aktivnosti u skladu za Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu.

Prema tom Zakonu stranac može dobrovoljno napustiti BiH, biti protjeran odnosno prisilno udaljen iz BiH, a može mu biti izrečena i zabrana ulaska u BiH.