U 21. vijeku u svijetu se pojavljuju nove sile ubrzanog ekonomskog i tehnološkog razvoja, pri cemu kao strateška prednost sve više do izražaja dolaze prirodna bogatstva kojima raspolaže pojedina država. Analizirajuci dokazane rezerve deset najtraženijih prirodnih resursa (nafta, zemni plin, zlato, uran...) Busniess Insider je napravio ljestvicu deset prirodno najbogatijih zemalja svijeta u ovom trenutku.

Ocekivano, medu najvrednijim resursima i dalje su nafta i zemni plin, no sve ovisi o kolicinama i mogucnostima njihova transporta. U nekim slucajevima, recimo, drvni potencijali mogu vinuti neku državu vrlo visoko, jer su ukupno vredniji od mnogo manjih nalazišta zlata koje je samo po sebi rijedak metal.
Zanimljivost je da na listi nema nijedne africke, ali ni evropske države, izuzev Rusije kojoj se vecina rezervi nalazi u azijskim predjelima.
Posebno je zanimljivo i da su mnoge od uvrštenih država u napetim odnosima sa SAD-om, svjetskom velesilom koja polako gubi taj status sve teže kontrolišuci ekonomski i politicki razvoj svojih konkurenata.
Evo te ljestvice, na kojoj su državama pridodane i procijenjene ukupne vrijednosti prirodnih izvora koji se trenutno smatraju najtraženijima:
10. VENEZUELA (14,3 triliona americkih dolara)
Jedna od dvije južnoamericke države na ovoj listi i jedna od cetiri s kojima je SAD imao loše ili cak otvoreno ratne odnose u zadnjih 30-ak godina. Venezuela ulazi u deset vodecih posjednika željeza, zemnog plina i nafte. Na sadašnjih stotinjak milijardi naftnih rezervi treba dodati kapacitete novih nalazišta koja bi mogla dici Chavezovu državu više od šestog mjesta na svjetskoj naftaškoj skali.

9. IRAK (15,9 triliona americkih dolara)
Kao najvecu iracku gospodarsku vrijednost iz prirodnih resursa ova analiza navodi 115 milijardi barela nafte. To je oko devet posto svjetskih zaliha, no velik dio njih nije dostupan za eksploataciju jer se nalaze u kurdskim etnopolitickim podrucjima koja su u napetim odnosima s centralnom vlasti u Bagdadu. Jedna od potencijalnih grana iracke rudne industrije u buducnosti mogle bi biti fosfatne stijene na kojima se u Iraku dosad vrlo malo radilo, za
razliku od, primjerice, Kanade.

8. AUSTRALIJA (19,9 triliona americkih dolara)
Najmanji kontinent svijeta ulazi u top 3 u cak sedam resursa koje u svojoj analizi obraduje Business Insider: Australija je daleko najveci rudar zlata (14,3 posto svjetskih rezervi), dok u globalnom vadenju urana sudjeluje s cak 46 posto. U sjeverozapadnim morima Australije vadi se zemni plin, pri cemu se taj lukrativni prirodni rezervoar dijeli s Indonezijom.

7. BRAZIL (21,8 triliona americkih dolara) Osim, naravno, golemih drvnih potencijala (koji se, nažalost, nemilice troše šokantnom devastacijom Amazonske prašume), Brazil se u vrhu nalazi zbog zlata, urana i željezne rude s kojom sudjeluje u svjetskom prometu sa 17 posto.

6. KINA (23 triliona americkih dolara)
Zemlja cije se preuzimanje planetarnog ekonomskog primata sa zebnjom najavljuje na zapadu ne ulazi u top 10 po zalihama fosilnih goriva (nafte i zemnog plina). No odredene konje za trku u 21. stoljecu Kina ipak posjeduje: bogata je ugljenom i rijetkim mineralima koji bi za koje desetljece mogli postati neophodni za nove tehnologije (od elektricnih automobila do sofisticiranog oružja). Nedavno su otkrivena i nova nalazišta plina, tako da se i na ovoj ljestvici ocekuje napredak Kine u buducnosti.

5. IRAN (27,3 trilijuna američkih dolara)
Pod svojim teritorijem Islamska Republika Iran drži oko desetinu svjetskih zaliha nafte, ali zbog sukoba sa SAD-om, međunarodne izolacije i odbijanja da obustavi svoj program razvoja nuklearnih tehnologija, ta država ima problema s izlaskom na međunarodna tržišta. U Perzijskom zaljevu s Katarom dijeli Sjevernu kupolu/Južni Pars - najveće svjetsko nalazište zemnog plina.

4. KANADA (33,2 trilijuna američkih dolara)
Ova prosperitetna, slabo naseljena, a golema sjevernoamerička država nije bila blizu vrhova ovakvih ljestvica do prije nekoliko godina, kada su u Alberti otkrivena nekonvencionalna nalazišta nafte – polja naftnog pijeska koja su podigla procijenjene ukupne rezerve na 178.1 milijardi barela. Uz to, Kanada ima goleme potencijale u drvnoj industriji, druge dokazane rezerve urana, a uz to je i jedan od vodećih svjetskih dobavljača fosfata.

3. SAUDIJSKA ARABIJA (34,4 trilijuna američkih dolara)
Kraljevina dinastije Saud raspolaže s gotovo 20 posto svjetskih zaliha nafte, ali i petim najvećim rezervama zemnog plina. Dugoročni problem leži u činjenici da ta država nije proširila svoju ekonomsku lepezu, pa se očekuje da će s osipanjem njenih rezervoara moć ove pustinjske države za nekoliko desetljeća nepovratno opasti.

2. SAD (45 trilijuna američkih dolara)
Čak 31,2 posto dokazanih planetarnih rezervi ugljena nalazi se na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država. Uz 750 milijuna jutara pošumljenih površina, to je forte američke eksploatacije prirodnih bogatstava. SAD ulazi i u svjetski top 5 po zalihama bakra, zlata i zemnog plina.

1. RUSIJA (75,7 trilijuna američkih dolara)
Uvjerljivo najveća država svijeta (jedna devetina ukupnog zemaljskog kopna) raspolaže s uvjerljivo najvećim prirodnim bogatstvima. Prva je u svijetu po zalihama zemnog plina i drvnih rezervi, druga po ugljenu i treća po zlatu, a i količine pronađene nafte među najvećima su na planetu. Mogle bi postati i uvjerljivo najveće ako se ostvare planovi Moskve o rudarenju ispod arktičkog oceana čiji se led ubrzano topi posljednjih godina. Značajnima se smatraju i sibirska nalazišta rijetkih minerala koji bi se trebali koristiti u tehnologijama budućnosti, a procjenjuje se da su poslije kineskih druga najveća u svijetu.