Trinaest njih dobitnice su najveceg ratnog priznanja "Zlatni ljiljan"

U raznim temama koje se danas obraduju o pitanjima žena u Bosni i Hercegovini, primjetno je da se izostavlja kategorija onih koje su nesebicno dale svoj doprinos u odbrani naše zemlje od agresije. Pojam vojnika tradicionalno se veže za muškarce koji odlaze u rat da štite svoju zemlju, porodice...

No, planeri agresije na RBiH nisu pretpostavljali da ce se dogoditi bosanska odbrana u kojoj je, prema evidenciji od 31. decembra 1995., i 5.360 žena branilo svoju državu u redovima Armije RBiH.

U pjesmi opjevane

Trinaest njih dobitnice su najveceg ratnog priznanja "Zlatni ljiljan". To su Fadila Bajric, Zlata Gazibara, Dževada Tataragic i Aida Zuko, dok su posthumno ovim priznanjem odlikovane Emira Bašic, Mevlida Elcic, Kornelija Juric, Atifa Karalic, Razija Meric, Indira Pjanic i Nevzeta Sefer. Takoder, Fadila Odžakovic Žuta i Edina Camdžic, osim "Zlatnim ljiljanom", posthumno su odlikovane i "Ordenom zlatnog grba" sa macevima, odnosno "Medaljom za hrabrost".

Grmuško-srbljanski plato bio je posljednja ovodunjalucka stanica za 20-godišnju Indiru Pjanic, heroinu iz Mutnika kod Cazina, koja je, zajedno sa cetiri saborca, poginula u julu 1992.

Svjetla bosanske slobode nije docekala ni legendarna Fadila Odžakovic Žuta, heroina s Žuci. Teško je ranjena 18. septembra 1992. u odbrani kote Orlic, boreci se sa srpskim vojnicima, koji su krenuli u veliku ofanzivu, gurajuci ispred sebe živi štit, sastavljen od Bošnjaka iz vogošcanskih logora. Umrla je dva dana nakon ranjavanja.

Kornelija Juric imala je 20 godina i 17 dana kada je 10. oktobra 1992. poginula za vrijeme velike srpske ofanzive na Stupu kod Sarajeva, na dužnosti komandira sanitetske desetine u HVO-u "Kralj Tvrtko".

Kalesija se ponosi herojstvom u pjesmi opjevane Razije Meric, ljepotice koja je uoci agresije imala nepunih 18 godina. Bila je borac Samostalnog diverzantskog bataljona "Crni vukovi". Razija je 1. jula 1993. poginula na vozuckom ratištu, na Cvijanovicima.

U ljeto 1993. na brdima iznad Mahale vodile su se velike borbe izmedu Armije RBiH i združenih snaga HVO-a i Hrvatske vojske za Gornji Vakuf. Težak dan za bosanske ratnike  bio je 3. septembar 1993. Tog dana poginulo je nekoliko hrabrih boraca, a medu njima i gornjovakufska heroina Atifa Karalic Tifka.

Dvadesetcetverogodišnja studentica žurnalistike Emira Bašic iz Bosanskog Novog poginula je 27. novembra 1993. u odbrani Sarajeva na Jevrejskom groblju.

Bosanske heroine, sestre Mevlida i Samira Elcic, hrabro su poginule, kao pripadnice 4. motorizovane brigade ARBiH, zajedno s herojem Emirom Bogunicem Carlijem i Džemailom Bulbulom, 28. jula 1993. u bici za igmansko Golo brdo. Poginule su u razmaku od pet minuta. Sestre Elcic su, izbjegavši iz Dervente, preko Hrvatske došle da brane Sarajevo. Jedna ulica na Ilidži danas nosi njihovo ime.

Dvije nane

Dvadesetdvogodišnja Edina Camdžic iz Kladnja poginula je 10. novembra 1993. kao diverzant u Zubetima kod Vareša. Vidjevši da ce pasti u ruke neprijatelju, aktivirala je bombu i tako zajedno sa sobom u smrt odvela i srpske vojnike. Iza nje je ostala dvogodišnja kcerka Alba, koja majku ni upamtila nije. Edina se proslavila uništivši jedan srpski tenk iz rucnog bacaca na Požarikama kod Gradacca.

Cetiri dobitnice "Zlatnog ljiljana" koje su preživjele agresiju, danas žive skromno. Fadila Porcic iz Bosanskog Petrovca, bivši diverzant Specijalne jedinice "Tigrovi" Petog korpusa ARBiH, sa 17 gelera dobivenih u pet ranjavanja, živi u Bihacu i nekako se nosi s bolešcu.

Dževada Tataragic iz Foce danas je stopostotni invalid. Ostala je bez ruke kada je u ljeto 1993., kao pripadnik Diverzantsko-izvidackog odreda "Fikro" 4. motorizovane brigade, iz neprijateljske dubine podno Igmana izvlacila ranjene saborce. Zlata Gazibara iz Starog Majdana kod Sanskog Mosta od 2000. živi u Sloveniji. Aida Zuko danas živi u Sarajevu.

Preteški koferi ratnih sarajevskih uspomena još nose sjecanje na nanu Fatu Turkušic. Pedesetak srpskih vojnika napalo je 14. maja 1992. na 15 branilaca Sarajeva na brdu Mojmilo. Fata je svojim bombama zaustavila napad i bila teško ranjena. Na Šehidskom mezarju Kovaci nana Fata Turkušic odavno spava svoj vjecni san. Umrla je nakon agresije, u novembru 1996.

U kuci nane Hajre Omanovic u Sadbi kod Goražda bila je smještena komanda Prve drinske brigade ARBiH. Kada je u julu 1992. pocela velika srpska ofanziva na Sadbu, i staro i mlado navalilo je bježati prema Goraždu. Pamti se nanino herojstvo kada je uzela pušku, stala na ivicu mosta na Drini i zaprijetila da ce pucati u svakoga ko pokuša bježati.

Kažu da je na taj nacin spasila Sadbu. Legendarni komandant, rahmetli Zaim Imamovic volio je besjediti s nanom Hajrom i cesto je isticao njenu hrabrost. Umrla je u godinama nakon agresije.

Vlasenicki borci i danas pricaju o hrabrosti djevojke Dženaide Topcic, koja je u borbu stupila nakon što joj je poginuo vjerenik. I ona je poginula 2. jula 1992., od granate, tokom velike neprijateljske ofanzive na Gradacac.

Nermana Planja bila je prva žena-šehid Sarajeva. U pokušaju oslobadanja Mrkovica poginula je 8. maja 1992.

Nepunih 19 godine imala je Dalida Tufo kada je krajem januara 1993. na Dobrinji poginula kao pripadnica Specijalne jedinice MUP-a RBiH. Posthumno je odlikovana "Srebrenom policijskom zvijezdom".

Dvadesetcetverogodišnja Amra Sedic je ratna zakletva Bosanske Krupe i 511. slavne brigade ARBiH. Poginula je 1994. u borbama oko rodnog grada.

Plave ptice

Hrabra Zlata Kalic iz Gornje Mahale kod Brckog bila je ratni pomocnik komandanta 108. brcanske brigade. Danas živi u Cikagu. U avgustu 1992. u Pofalicima je osnovana ceta djevojaka pod nazivom "Plave ptice", kojom je komandovala Sabaheta Cutuk. Ove heroine borile su se na Žuci.

Mirzeta Foric Mama živjela je do rata u Zagrebu, ali se, gledajuci šta se radi od njenog Kozarca, prijavila u Prvi krajiški bataljon, koji se formirao u maju 1992. u Zagrebu. Kao heroina 17. krajiške brigade ARBiH, preživjela je mnoge ratne oluje, ali nije uspjela preživjeti strahote mira. Nakon teške bolesti, svoju posljednju bitku izgubila je 29. novembra 2010.

Iako nisu morale uzeti pušku, hrabro su bosanske žene ratovale širom Bosne.

Na olovskom ratištu pamte rahmetli heroinu Sabinu Jamakovic i nekoliko puta ranjavanu Feridu Huseinovic, u Tuzli i danas spominju Tahiru Ahmetovic, u Devetaku kod Lukavca Azru Hodžic, na podmajevickim prostorima Elviru Ferhatbegovic, u Hrasnici Dinu Rovcanin, Zoricu, Sanelu, Dinu, Aišu, Adviju, Tidžu, u Vogošci Jasnu Dedic i Feridu Mašic, na Soukbunaru Mujesiru Duraj, na Sedreniku Halidu Bojadži, u Ilijašu Kadiru Palic... 

Srpski vojnici zapalili su ranjenu Ivanku Skoko

Prvog dana decembra 1992., kada su srpski specijalci napali sarajevsko naselje Sokolje, dešavala se nezapamcena drama vezana uz Ivanku Skoku, djevojku iz srednje Bosne, koja je do agresije bila podstanarka u ovom naselju i ostala da brani Sarajevo. Ranjena Ivanka bila je smještena u podrum jedne od napuštenih kuca.

Srpski vojnici, kako joj nisu mogli prici i zarobiti je živu, municijom su zapalili kucu u kojoj se nalazila ranjena Ivanka. Hrabra heroina sa Sokolja Ivanka Skoko izgorjela je desetak minuta prije nego što su njeni saborci uspjeli probiti se do zapaljene kuce.

Bugarka Dijana i Slovenka Olga

Ratni komandant Ahmed Sejdic i borci Prve slavne višegradske brigade ARBiH s nekom posebnom toplinom i danas izgovaraju imena Bugarke Dijane Marinove i Sabahete Demir.

Dijana se pocetkom agresije zatekla na privremenom radu u istocnoj Bosni, a Sabaheta, inace diplomirani pravnik iz Nemile kod Zenice, bila je udata u Višegrad za Dževada Demira, borca koji je nestao u borbi. Bile su ubitacan protivoklopni tandem u borbama oko Goražda i Višegrada, a  u borbama su obje ranjavane. Dijana je napustila Bosnu i vratila se u Bugarsku (identificirao sam datum njenog odlaska kao 19. januar 1994.), dok Sabaheta danas radi kao službenica u sarajevskoj Opcini Novi Grad.

Miljenica Tuzlaka bila je Slovenka Olga Kovac, diplomirani ekonomista, borac Prve tuzlanske brigade ARBiH. Bila je udata za Bosanca Midhata Hodžica i došla je da brani Bosnu. Kada je saznala da joj je muž, umjesto da brani Bosnu, zbrisao u Italiju, podnijela je zahtjev za razvod braka.