Samo prezadužena Grcka, koja se nalazi na ivici bankrota, i izolovana Bjelorusija imaju lošiji kreditni rejting od BiH u Evropi, ocjena je globalne bonitetske agencije "Standard & Poor's", dok agencija "Moody's" iza nas stavlja i Moldaviju. 
 
Od ocjene vodecih kreditnih agencija - "Standard & Poor's" (S&P), "Moody's" i "Fitch" (ne rangira BiH), zavisi, izmedu ostalog, i visina kamate na bankarske kredite u analiziranoj zemlji. Što je ocjena bolja (A najbolje - C najgore), to su kamate na kredite u zemlji niže i atraktivnost zemlje za potencijalne investitore viša, i obratno.

Prema ocjeni agencije S&P, trenutni kreditni rejting BiH, odnosno vjerovatnoca da eventualni kreditor bude uredno isplacen, ocijenjeni su sa B+ sa negativnim izgledima, što je oznaka za špekulativno, odnosno riskantno ulaganje.

U analizi agencije "Moody's" stojimo još gore, s ocjenom B2, što oznacava visokošpekulativno ulaganje i za jedan stepen je niže od rejtinga agencije S&P.

Ivan Vlaho, direktor UniCredit banke Banjaluka, kaže da loš kreditni rejting BiH domacim bankama poskupljuje pozajmljivanje novca u inostranstvu, bilo od maticne bankarske grupacije ili od spoljnjeg zajmodavca.

"Ako izvor sredstava podigne kamatnu stopu, automatski su i banke u BiH prinudene na domacem tržištu podici visinu kamate gradanima i preduzecima", istice Vlaho.

Iz takve situacije mogu profitirati jedino štediše, koje, prema njegovim rijecima, mogu ocekivati da ce banke, s druge strane, povecati kamatu na depozite u želji da prikupe povoljnije unutrašnje rezerve.

Ekonomski analiticari isticu da na nizak rejting BiH, za razliku od aktuelnih obaranja rejtinga zemljama evrozone poput Grcke, Italije i Španije, nije uticala visoka zaduženost, vec politicke turbulencije i privredna zaostalost.

Igor Gavran, ekonomista u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, kaže da BiH i Bjelorusija nisko kotiraju, prije svega, zbog politicke nestabilnosti i kaskanja sa sprovodenjem reformi.

"BiH ni godinu dana od provedenih izbora nema vlast na državnom nivou, što znaci da nema kretanja naprijed", naglašava Gavran.

Kao suprotan primjer navodi Japan, koji uprkos visokom nivou duga zemlje od 250 odsto bruto domaceg proizvoda (BDP), ima izuzetno visok kreditni rejting, jer je prepoznat kao jaka država sa stabilnim sistemom i razvijenom industrijom.

Gavran kao kljucnu posljedicu niskog rejtinga BiH vidi hronican nedostatak stranih ulaganja, bez kojih ostajemo bez novih tehnologija, novih znanja i radnih mjesta.

U Evropi lošiju kreditnu ocjenu od naše zemlje imaju Grcka (CC i Ca), koja se grcevito bori da održi budžetsku likvidnost pritisnutu ogromnim deficitom, zbog cega su joj u pomoc morale priskociti zemlje evrozone i Medunarodni monetarni fond, ubrizgavajuci stotine milijardi evra, te Bjelorusija (B i B3), kojom vlada autokratski režim Aleksandra Lukašenka, Jednu stepenicu iznad nas je Albanija, koja po mišljenju agencije "Moody's" ima rejting B1, odnosno B+ po S&P-u, ali s pozitivnim izgledima.

Kreditni rejting Srbije, Makedonije i Crne Gore, po ocjeni S&P-a, je dvije ljestvice iznad BiH, iako se i on svrstava u "smece". Pozajmljivanje novca tim državama ocjenjuje se kao "nesigurno ulaganje", što znaci da je rizik ipak manji nego kod eventualnog pozajmljivanja novca BiH.

Hrvatska je u drugoj kategoriji, iznad magicne crte koja odvaja "smece" od država kojima pozajmljivanje novca nosi prihvatljiv rizik, s ocjenom rejtinga BBB kod agencije S&P, cime se naš zapadni susjed svrstava u kategoriju zemalja s "niskim kreditnim rejtingom". U odnosu na BiH Hrvatska je po rejtingu cetiri stepenice iznad.

Najbolji kreditni rejting u regiji ima Slovenija, koju su analiticari S&P-a i "Moody'sa" svrstali u zemlje s "visokim rejtingom" uz ocjenu AA, odnosno Aa2. Sloveniju od prvoklasnog rejtinga i ocjene AAA dijele samo dvije stepenice, dok je izmedu Slovenije i BiH razlika cak 11 stepenica.